Sarah
Sarah
“Ners, ners, degaze… li pe vini”
Fer plis ki kinz-minit li pe kriye lor so lili. Sarah santi so andan pe
ouver, pe eklate. Li nepli ena enn pozision. Douler pe tiray li. Dan lasal
maternite, ti pe fer fre. Bann-la pann gagn letan pou donn li enn molton. Li’nn
mont lor lili koum sa-mem. So bann zafer ankor dan sak. Pa’nn mem gagn letan
pou gete si tou ladan.
“Kave mo piti, pa pe kapav tini?
Kan ti pe fer, to pa ti pe gagn dimal ?”
Ners-la anvoy sa ros-la dan so zardin, me Sarah pa tro konpran, dayer
se enn melanz santiman ki anvair li. Tou sa ki finn pase depi ki linn tom
ansint ziska zordi paret enn kari melanz. Lakousman-la pa roz ditou. Lopital so
lasal pa akeyan, bann ners-la brit, so bann paran pann akonpagn li. Sarah santi
so leker dan vid, li poz latet lor lorye ek so larm koule. Li santi saler so
larm inond so zorey, mem larm ki li tiena kan li ti anons Thomas ki li pou vinn
papa. Li ankor rapel so bann mo:
“Pa pou mwa sa, mo pena nanye pou fer ar sa, bliye mwa ek gete ki to
pou fer twa…”
Sez-an ek li pou vinn mama...
*
Enn zwe regar komanse. Lor bann mo li’nn propoz so lintere, lor bann
konversasion tar dan lanwit li ti expoz so plan. Enn plan kot lame koumans zwe,
kot lapo frot ar lapo...Sarah remazinn so bann mo. Pourtan kan ler inn vini,
plan pa ti deroul kouma patron. Tou bann mo dou, ti zis lor lekran, fasil pou
dir, fasil pou tape. Li ti pe tranble, pa kone kot komanse, kot fini. Li mem pa
kone kan li’nn vini. Li ti dir probabilite byen mins. Lapo kont lapo, san
proteksion. Zordi vant inn ron, zordi san okenn lafeksion. Zordi de baton desid
so kondision. Li res gete sa krwar ki sa inn arive. Li res gete, li res gete.
Boukou kestyon ti pe fer ravaz dan so latet. Ki pou fer ? Ki pou dir ?
Enn serk visie koumanse. Parski sak kestion ti amenn enn lot kestion. Dan so
refleksion, li pa ti pe trouv solision. Dan so refleksion, li pa ti kone ki
bout pou trape. Premie lanwit pase, li pa dormi. So lagorz res sek, enn boul
fer enn pwa lor so lestoma. Li anvi plore, me larm pa koule. Enn pwa
kilpabilite pran lor li.
« Ki mo pou dir? Ki mo pou fer ? »
Dan so douler li guet lao. Li dimann pardon. Parski sak fwa kot febles
pran li, Sarah pans enn rekour fasil. Enn secour fasil pou tir li dan sa
problem-la. Me li realize ki sa pa zis pu anlev enn lavi, me li osi riske perdi
pu li. Mem si lavortman-la deroul korek, Sarah pu marke a vi.
Sarah reflesi. Li guet lao, li respir enn bon kout, ek li abandonn so
sor dan lame saki pli for. Pa kone ki ler linn dormi me dan so somey, li ti pe
santi ki enn dimounn pe sarye li, kinn trap so lame bien for ek pe tir li depi
so mare nwar.
«Vini Sarah pa bizin to per, fer to mem konfians, ek fer seki bizin, pa
res an plas. Bouze! Fer premie pa, leres pou swiv»
Kan so somey inn kase ti pe fer mare nwar dan so lasam. Ti ape-pre enn
kout katr-er gramatin. Sarah leve ek li al dan sal debin. Linn binye lao ziska
anba. Linn les dilo koul lor so latet pou fer sa bann lespri nwar-la ale. Linn
res pandan enn bon moman anba dilo so lame lor so vant. Lerla li les eklat so
bann santiman. Li les tou sorti, ziska ki li’nn santi lib ek impe pli for. Kan
linn sorti dan so bin, li’nn pran so
letan pou swiy li, apre pas so linz. Li get limem dan laglas pandan enn bon
letan. Li tiek so portab me pa ti ena okenn mesaz. Dayer personn pa ti pou pran
sa desizion-la dan so plas. Kan so bann kamwad inn kone ki li ansint, zot tou
inn fay pat san kler. Li ti zis li ek limem, ou plito li avek enn lavi ki pe
koumans grandi.
Sarah inn pran so letan pou ariv dan lakwizinn. So papa ti’nn fini
leve.
“Bonzour Sarah, to’nn lev bien boner zordi, to ena kit program gramatin
?’
“Non pa spesialman, mo pe anvi profit inpe mo lazourne, profit inpe
soley ek sa bann moman vakans-la. Apre pa pou tro gagn letan”
Li tann so mama desann, so leker rat so pa, li kafouye, apre li repran
lor enn ritm akselere. Li ti pe bate kouma dir li ti pre pou sorti par so
labous. Sarah pa santi li bien. Li get so mama pase. Dir bonzour so papa, atrap
so tas kafe ek vinn ver li. Sarah so leker ponpe. Kouma so mama poz enn bizou
lor so fron pou dir li bonzur, Sarah larg tou. So larm koumans koule, so bann
paran get li san konpran nanie.
“Ki pe ariv twa Sarah?” so mama dimann li.
“Mam, pa, mo bizin anons zot enn zafer…”
Apre enn moman kinn paret infini, li santi sa de mo-la sorti depi so
labous kouma enn lam razwar, fite de kote, ki koup so andan :
“mo ansint…”
So mama so figir sanze. Zanfan ki li’nn donn nesans, ki ankor enn baba
pou li, enn baba inn konsevwar dan li ek. So regar vid parey kouma so leker, li
santi tou lafors kit li. So lame larg so tas ek les li tonbe. Li mazine kouma
so proteksion maternel ti finn. So proteksion ki’nn perse, ki les bann
tantasion rantre ou plito les bann dezir sorti. Li mazinn frazilite so
lotorite. Kouma sa tas kafe ki sap dan so lame dan sa moman-la li santi ki so
lavi pou sanze, ki pou ena enn gro fraka. Premie refleksion:
« Ki bann la pou dir? so fami ki pou zaze lor zot? »
Zot inn telman anpes Sarah fer x, y, z, zot inn telman esey amenn li
dan enn drwatir; alala, tou kase anplas. Tou plan zot ti ena pou li, tom dan
dilo.
Sarah, so leker rat so pa kan li tann tas kafe tom lor karo lakwizinn.
Li konpran ki zafer-la pou koumanse. Ki sa boul ki li ti ena lor so lestoma pou
koumans grosi. Li lev so latet ek li get so bann paran. Bann-la zot lekspresion
ti bien som. Lalimiyer ki ti ena lor zot figir kan zot inn trouv li dan la
kwizinn, inn sanze. Kouma dir zot fizib inn sote.
*
Lor lili lopital, li korde, douler-la telman for ki li rod kriye me
nanye pa sorti. Malgre douler li gard so lafwa. Desizion, depi zour ki li ti
dan sal-de-bin, pou gard so zanfan, li ankor tini. Li pa pou kile, li pou
avanse. Bizin donn sa zanfan-la so sans alor ki zot tou pa ti dezir so nesans.
Dan so douler, Sarah lizie demi ouver, trouv enn zom divan so lili, li ti krwar
dokter. Zom-la dir li kouma enn mirmir ek enn sourir so figir:
“Anvoy sa promne Sarah, ki fer bizin viv tou sa douler-la?
Ki fardo to pe rod met lor to zepol?
To ankor bien tann.
Anvoy promene, ki to pe fatig twa?”
Sarah konpran bien vit ki sa boug-la ti vinn rode, li mem marsan sa
bann panse nwar ki ti navig dan so latet aswar. Sarah pa gagn reponn, douler pe
manz li andan.
« Sarah, anvoy fer fout!
Li pa pou ne zordi.
Les li mor andan mem… pa bizin pouse, les li toufe.
Personn pa pou kontan twa kan to pou ena enn piti ar twa…
Ki sann-la pou ramas twa?
Kot to bann paran?
Sarah les mo delivre twa, les mo pran sa fardo-la! »
Li ferm so lizie ek li priye Bondie.
« Papa ki lao, donn mwa kouraz pou al ziska lafin ek donn lavi sa
zanfan-la »
*
Premie reflex so mama, sa gramatin-la, se evok lavortman. So papa inn
res trankil so lebra krwaze lor so lestoma ek enn lame lor so labous, so regar
ti fixe lor karo lakwizinn.
« Me mo pa le avorte Mam, se mo erer, li pann deside pou vini li »
Sarah dir so mama, avek larm dan lizie ek pe rod so respirasion.
« Nou pa pou kapav toler sa Sarah...to ankor zenn, to ena tou divan twa
» so mama dir li.
Lamour maternel koumans pran rasinn an li. Li diboute, poz so lame an
koud-pwin lor latab, li get so mama ek so papa dan zot lizie ek li dir:
« Mo pou gard li, parski se mo lavi, mo erer, mo zanfan, mo bizin asim
seki monn fer, mo bizin asim sa lavi ki pou vini »
« To anvi asime? Me pa dan mo lakaz,to gete kot to pou ale »
So mama dir li sa fran dan so figir. Li rod lapwi so papa me li so
regar touzour fixe lor sali.
Laswit ti pas bien vit, Sarah ramas so bann zafer met dan enn sak ek li
kit lakaz ale. Laport ti deza ouver. Li al kot so granmer paternel. Linn pran
letan rakont so granmer seki pe arive. Kan linn fini, so granmer, avek enn
regar ranpli ek tandres, dir li:
« Pou enn fwa, enn zen pe pran so responsabilite, asim so erer ek vinn
defann lavi avek konviksion, mo pa kapav res insansib. Mo pou la pou siport twa
Sarah, to ena enn plas kot mwa ».
Bann mwa la pase, Nwel pa ti ena gou, lane osi parey, li gagn so
rezilta School Certificate ek malgre ki li ti gagn so bann distinksion ek enn
bon rezilta so leker pa ti dan lazwa. Okenn sign so bann paran, so bann
kamarad, okenn sign Thomas. Tou sel dan enn latant interminab. Dan sa bann
moman-la ti ena enn prezans ki ti oprim li. Enn lespes nwarte. Parfwa aswar li
tann li koze:
« Sarah, anvoy promne… ki to pe fer ek to lavi?
Sarah anvoy promne, donn mwa to piti, les li mor, renye li »
Enn swar, ler li ti lor so wit-mwa, telman persekision-la ti for, li’nn
kriye dan so somey:
« Les-mwa… mo kone ki mo pe fer… mo lavi… mo piti… »
Sa swar-la so granmer ti degaze vinn dan so lasam. Li trouv Sarah an
larm.
« Mo nepli ena kouraz, dir li
ale Gram, dir li ale… »
“Ki sann-la?” So granmer dir san tro konpran ek ser Sarah kont li, ek
balans dousma sak kote kouma pou kalme enn zanfan
« Li vinn fatig mwa aswar, li dir mwa donn li mo piti. Kot mami, kot
papi? »
So larm res koule...lerla mem li santi enn dilo sorti depi anba.
« Ki pe ariv mwa granmer? Li pou mor? » Sarah panike ek koumans kriye
ek plore an mem tan.
« Non Sarah, inn ler pou to donn lavi »
Larout ziska lopital ti bien difisil. Granmer inn lev vwazin pou kapav
transport li, me linn pann kapav vini parski van-la ti ena zis de plas divan.
Van-la ti ser-sere li pa ti konfortab ditou. Kouma arive, vwazin kit li lor
laport lopital, li pann kapav fer plis ki sa, apar dir li pran kouraz. Sarah
mont lor trole ale. Douler pe tiray li. Enn bann desarz elektrik pe fer ravaz
anda.
Dan koulwar ziska lasal, zafer-la ti pe swiv li.
« Sarah, les mo pran to fardo...kit li ar mwa… Ki lavi to pe rod done?
»
Laswit ti bien imilian. Enn mank konsiderasion dan bann zes ek parol
bann ners. De ledwa desid so lavansman. Pa pou gagn letan pou met kalman. Pou
al sa kri-kri. Dan so douler, li gagn enn somey me pa tro lontan parski douler
revini kouma laklos lekol sone pou signal lafin enn period.
Li santi enn lame ranpli ar tandres ek saler poz lor so fron. Tras enn
sign. Kan li ouver so lizie, enn figir ki li kone. Enn figir ki li ti anvi
trouve depi lontan, enn lavwa ki li ti anvi tande. Enn lebra ki ti anvi retrouv
otour li. Sa lebra protekter enn papa pou anvlop so zanfan.
« Pa! Ki to fer la? »
« Mo lamem, sa mem ki to bizin kone! »
« Mami kote? »so larm koumans koule.
« Li pa pou vini... »
« Misie, siouple, ou pa pou kapav res-la, nou pou fer li akouse biento
» enn ners dir so papa, an mem tan
montre li sime pou al dan koulwar.
« Pa kas latet mo pou get li bien », li ferm laport avek enn sourir.
Sa ners-la Sarah premie fwa trouv li. So figir ti kouma enn anz, so
lavwa ti ena enn douser inkonparab. Li’nn pran so letan. Amenn Sarah dan lasal,
fer li mont lor latab akousman. Met enn lorye derier so latet, dres so seve,
souy so larm ek donn li enn sourir. Dan so douser, li dir Sarah:
« Kan pou ariv moman, to pous avek tou to lafors dan direksion anba. To
pou gagn dimal me sa pou al bien vit. Apre, mo lamem. Tou pou pas bien. To baba
dan bon pozision, li pa pou tro tarde pou ki li sorti. Alor pouse, pous avek
tou to lafors. Se enn zoli kado ki to pou gagne. »
« To kone ki nom to pou donn li? »
« Non, pa ankor, pa gagn letan pans lor-la, mo mem pa kone si enn
garson ou enn tifi, mo ti dir dokter pa anons mwa. Ou ena enn propozision pou
moi? »
« Hmm Emmanuel, garson ou tifi tou lede kapav servi »
« Ki fer sa nom la? »
« To konn so sinifikasion, parski se pa enn azar ki to la zordi »
Sarah reflesi lor sa fraz-la parski dan tou seki linn viv ti ena enn
prezans ki ti la, ki ti akonpayn li ek fer li santi ki li pa ti tou sel. Enn
prezans ki ti rasir li, kot ti pe relev li kan dekourazman vinn tro lour. Li
ankor rapel sa prezans kinn manifeste zour linn dir « wi ».
« Wi ! Mo pe al de lavan.
Wi! Mo pou met sa pitit-la lor later.
Mo pou donn li so sans. Mo pou donn mwesi enn sans. Malgre bann
tantasion, bann panse nwar ek bann
persekision mo pou avanse, fer enn pa avek lafwa ziska mo baba ne »
Azordi sa prezans-la inn manifeste par so papa ki ti la dan lasal avek
li. Sa ners ki’nn rasir li ek ed li pou met so zanfan o mond. Prezans Bondie li
la, parski lavi pe vini. Kan moman-la inn arive, Sarah pann santi douler, li ti
vinn akseswar, so douler inn les plas a lazwa. Premie fwa ki li resanti enn
lazwa koum sa. Mem so bann larm ti apezan. Douser lame sa ners-la, so regar
lamour ek so sourir tou sa la inn ed li pou pouse. Sarah nepli resanti okenn
freser, lamertim, koler. Lalimiyer ki ti ena otour ti blan ek ti ramenn lape
dan so leker. Lerla li fer enn lapriyer:
« Pardonn mwa e pardonn bann seki inn tourn zot ledo ar mwa. Pardonn
tou sa bann santiman koler ek reze ki mo ena lor mo leker. Pardon pou tou sa
Papa ».
Kan li’nn fini tir tou sa lor so leker, Sarah koumans pouse. Douler la
ti la ek a sak fwa li santi li a bou net, kouma lafors pe kit li. Me li repran
kouraz, repran lesoufl, pou pouse. Minit ek segonn ti perdi zot valer, so letan
ti ritme dapre batman so leker. Dayer so ritm koumans akselere kan li trouv
dokter sakouy so latet.
« Ki’nn arive? » Sarah dir dan enn panik
« To pasaz tipti, latet bebe inn bloke ek pa pe le desann, dokter pou
bizin koup enn bout pou fer li sorti »
Li santi pikir anestezi. Apre li tann zis son enn sizo. Ners-la trap so
lame ek signal li kinn ler pou pouse. Dan enn moman kot son nepli ekziste, kot
douler inn disipe, li santi ki tibaba-la pe kit li. Sa moman-la li realize ki
li finn donn lavi. So leker dan lazwa kan dokter poz devan li pli zoli kado ki
li’nn kapav resevwar, enn par li-mem, enn lavi, enn garson. Li ti pe plore, li
ti roze ek so lizie ferme. Sarah tenir li dan so de lame. Li ti paret tipti.
« Alalila ! Enn zoli garson Sarah, felisitasion ! »
« Mersi, Gabriella! »
« Kouma to konn mo nom? »
« Lor to badge» Sarah dir avek enn sourir
« To kapav apel mwa Gabbie… sirtou repoz twa, nou pou get to baba, kan
to pare nou pou ramenn li ar twa»
Efektivman apre ki dokter inn fini so travay zot ramenn Sarah dan
lasal. Enn somey trape, me pa tro lontan parski ti ler pou donn baba so premie
tete. Touzour Gabbie avek enn douser enn mama vinn tir li dan so somey.
« Inn ler pou to fer inpe plis konesans avek sa zoli garson-la! »
Sarah redres li, apiy so ledo avek enn lorye ek resevwar so garson kont
li. Sa saler ek douser ki linn resanti ti inkonparab. Sarah les lazwa anvair
li. Lazwa maternel desann dan sak fib so lekor. Zordi so lavi pran enn sans, so
lekzistans pran enn inportans. Zordi li pou bizin viv pou sa baba-la, pou ki so
zanfan grandi ek gout boner lavi.
Gabbie inn invit Sarah so papa pou rezwenn so tifi dan lasal.
Lakontantman dan so leker kan li ariv pre ar lili ek li trouv sa bout baba kinn
anvlope ek linz blan, li dir :
« Mo pa ti atann pou vinn granper sa laz-la, me mo kapav dir twa ki divan
sa lavi kinn pran nesans zordi mo leker pa kapav renye boner ek lazwa ki mwena.
Mersi Sarah »
« To anvi pran li ? »
« Mwa?! Wi...wi » so papa dir li inpe ezitan
Touzour Gabbie la mem pou fasilit bann mouvman novis ki tifi ek papa ti
ena. Letan so papa trap tipti dan so lebra, Sarah trouv bann larm ki koule.
« Pardon Sarah, nou les twa travers sa leprev-la tousel » so papa dir
li, an mem tan ki li pe get so ti-zanfan.
« Seki’nn pase, inn pase. Zordi enn nouvo zour ek nou bizin avanse.
Ansam! »
« Be…to kone kouma to pou apel li?
»
« Kouma enn anz inn dir mwa... » , li get Gabbie enn moman apre so
lizie revinn lor so papa.
« Tou sa letap ki monn viv, monn reisi viv li parski ti ena enn dimoun
ki zame inn les mwa tonbe, li ti touzour la, li ti avek mwa. Mo krwar ki sa pou
sanz boukou dan nou lavi. Nou pou nepli parey kouma avan. Mo rasir twa osi ki
mo pli for zordi parski mo kone ki mo pa tousel.
Sa mem zordi mo garson pou apel:
Emmanuel: Bondie avek nou »
Comments
Post a Comment